Četrnaesti pano izložbe "Femme Archival - Ženski glas iz Arhiva"
Dublin Core
Title
Četrnaesti pano izložbe "Femme Archival - Ženski glas iz Arhiva"
Subject
Izložba, arhivska građa, Laura Papo Bohoreta, rukopisi drama
Description
Laura Papo Bohoreta, Sefardska Jevrejka, bila je prva žena koja je pisala i producirala dramske tekstove u Sarajevu toga vremena. Obrazovana žena za svoje vrijeme, govorila je nekoliko jezika, svirala klavir, Laura Papo bila je čuvar sefardske kulture i tradicije, jer je kroz svoje djelovanje pokušavala da sačuva i popularizira maternji jezik – Judeo-Španski ili Ladino, kako bi se prenio budućim generacijama. Na panou se mogu vidjeti dijelovi njenih rukopisa:
Drama Esterka je jedna od nekoliko socijalnih drama koje je Bohoreta napisala, a kroz koje njihovi ženski likovi najbolje ocrtavaju teme karakteristične za stvaralački opus Bohorete, odnosno, njenu percepciju feminizma, kroz koje ispoljavanje ona staje u odbranu ženskih prava na obrazovanje i rad. Uz afirmaciju ženskih prava, tu je naglašen i socijalni momenat, odnosno, prikazujući događaje u drami i likove koji učestvuju, dobijamo sliku društvenih problema toga vremena, kada se efekti svjetske ekonomske krize tridesetih godina 20.og stoljeća snažno osjete i u Bosni. Svi ovi elementi su prikazani kroz specifičan kulturni milje sarajevske sefardske zajednice sa njenim običajima, navikama, manirima, jezikom. Pozorišni komad Esterka izvođen je više puta u Sarajevu, ali i u Beogradu, a izvodila ga je Jevrejska radnička omladinska zajednica „Matatja“ iz Sarajeva;
Ožos Mios / Oči moje – Komad iz sefardskog folklora iz Bosne, misli i sjećanja posvećena našim bakama. Ova drama se igrala u Narodnom pozorištu u Sarajevu u oktobru 1931. godine, igrala je diletantska grupa „Matatja“, a oglašeno je u „Jevrejskom glasu“. Djelo se može shvatiti kao tragikomedija, sa zapletima koji su jednostavni i zabavni, ali istovremeno i tragični. Bohoreta je učestvovala u postavci na scenu i ove drame. U tekstu se pojavljuju skice scena s jasnim uputima o organizaciji prostora, predmetima na sceni i postavci likova što namgovori da je Bohoreta ne samo napisala komad, nego učestvovala i u njegovoj scenskoj izvedbi, a ujedno je pratila na klaviru scensko izvođenje romansi u predstavi;
Shuegra ni de baro buena – Ritrato social de nuestros dias, Dedicado a Šalom Daniti / Svekrva ne valja ni od ilovače – Društvena slika iz naših dana, posvećeno Šalomu Daniti;
La pasensia vale mućo – Estampa de folklor del tiempo turko. En un akto Laura Papo, Tiempo: noće de alhat el 7 abril 1934-10 abril 1934 / Strpljivost vrijedi mnogo, Folklorna slika iz turskog doba u jednom činu. Ovo djelo nema radnje, nego se prikazuje svečano sijelo u kući Judači Amara, jorgandžije na blagdan alhata. Pjeva se blagdanska pjesma. Razgovori, šale, zadirkivanja, pjesme;
La mužer Sefardi de Bosna - A la 'Benevolencia' valerosa amiga del progreso, Laura Papo Bohoreta / Sefardska žena iz Bosne – Posvećeno 'La Benevolenciji' vrijednoj prijateljici napretka,
Ovo djelo Bohoreta je napisala kao rezultat inspiracije koju je dobila odgovarajući još 1917. godine na uvredljiv članak Jelice Bernadžikovske „Die sudslavische Frau in der Politik“objavljenom u časopisu Bosnischen Post. Svoj odgovor, članak pod naslovom „Die Spanolische Frau in Bosnien“ Bohoreta je napisala također na njemačkom jeziku, da pokaže šta je žena Sefartkinja.
Drama Esterka je jedna od nekoliko socijalnih drama koje je Bohoreta napisala, a kroz koje njihovi ženski likovi najbolje ocrtavaju teme karakteristične za stvaralački opus Bohorete, odnosno, njenu percepciju feminizma, kroz koje ispoljavanje ona staje u odbranu ženskih prava na obrazovanje i rad. Uz afirmaciju ženskih prava, tu je naglašen i socijalni momenat, odnosno, prikazujući događaje u drami i likove koji učestvuju, dobijamo sliku društvenih problema toga vremena, kada se efekti svjetske ekonomske krize tridesetih godina 20.og stoljeća snažno osjete i u Bosni. Svi ovi elementi su prikazani kroz specifičan kulturni milje sarajevske sefardske zajednice sa njenim običajima, navikama, manirima, jezikom. Pozorišni komad Esterka izvođen je više puta u Sarajevu, ali i u Beogradu, a izvodila ga je Jevrejska radnička omladinska zajednica „Matatja“ iz Sarajeva;
Ožos Mios / Oči moje – Komad iz sefardskog folklora iz Bosne, misli i sjećanja posvećena našim bakama. Ova drama se igrala u Narodnom pozorištu u Sarajevu u oktobru 1931. godine, igrala je diletantska grupa „Matatja“, a oglašeno je u „Jevrejskom glasu“. Djelo se može shvatiti kao tragikomedija, sa zapletima koji su jednostavni i zabavni, ali istovremeno i tragični. Bohoreta je učestvovala u postavci na scenu i ove drame. U tekstu se pojavljuju skice scena s jasnim uputima o organizaciji prostora, predmetima na sceni i postavci likova što namgovori da je Bohoreta ne samo napisala komad, nego učestvovala i u njegovoj scenskoj izvedbi, a ujedno je pratila na klaviru scensko izvođenje romansi u predstavi;
Shuegra ni de baro buena – Ritrato social de nuestros dias, Dedicado a Šalom Daniti / Svekrva ne valja ni od ilovače – Društvena slika iz naših dana, posvećeno Šalomu Daniti;
La pasensia vale mućo – Estampa de folklor del tiempo turko. En un akto Laura Papo, Tiempo: noće de alhat el 7 abril 1934-10 abril 1934 / Strpljivost vrijedi mnogo, Folklorna slika iz turskog doba u jednom činu. Ovo djelo nema radnje, nego se prikazuje svečano sijelo u kući Judači Amara, jorgandžije na blagdan alhata. Pjeva se blagdanska pjesma. Razgovori, šale, zadirkivanja, pjesme;
La mužer Sefardi de Bosna - A la 'Benevolencia' valerosa amiga del progreso, Laura Papo Bohoreta / Sefardska žena iz Bosne – Posvećeno 'La Benevolenciji' vrijednoj prijateljici napretka,
Ovo djelo Bohoreta je napisala kao rezultat inspiracije koju je dobila odgovarajući još 1917. godine na uvredljiv članak Jelice Bernadžikovske „Die sudslavische Frau in der Politik“objavljenom u časopisu Bosnischen Post. Svoj odgovor, članak pod naslovom „Die Spanolische Frau in Bosnien“ Bohoreta je napisala također na njemačkom jeziku, da pokaže šta je žena Sefartkinja.
Creator
Autori izložbe: Almira Alibašić i Elma Dervišbegović, Dizajn panoa: Velid Jerlagić
Source
JU Historijski arhiv Sarajevo
Publisher
JU Historijski arhiv Sarajevo
Date
9.-17. juni 2025.
Contributor
JU Historijski arhiv Sarajevo, JU Muzej Sarajeva
Rights
This work is licensed under a Creative Commons Attribution 4.0 International License (CC BY 4.0)
Language
Bosanski jezik
Type
Izložbeni pano
Coverage
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 2025.
Collection
Citation
Autori izložbe: Almira Alibašić i Elma Dervišbegović, Dizajn panoa: Velid Jerlagić, “Četrnaesti pano izložbe "Femme Archival - Ženski glas iz Arhiva",” DARIAH-BiH, accessed November 16, 2025, https://dariahbih.unsa.ba/items/show/80.