Dvanaesti pano izložbe "Femme Archival - Ženski glas iz Arhiva"

Dvanaesti pano izložbe "Femme Archival - Ženski glas iz Arhiva"

Izložba, arhivska građa, Jelka Ostojić, njene pjesme u rukopisu

Književni opus Jelke Ostojić nije veliki i ne predstavlja neku naročitu umjetničku vrijednost, ali ostaje svijetli primjer žene pisca, kao rijetke pojave u tadašnjoj bosanskoj sredini. Vezana uz rodni Zvornik, uz svoju porodicu, intimno povučena u svoje lične bolove zbog stradanja bližnjih, i male radosti, njene pjesme pisane upravo na te teme (očeva smrt, majčin dan, sestrina smrt, društvena događanja tog perioda), ne prelaze okvire osrednjih lirskih tvorevina. Nije štampala mnogo radova, svega nekoliko pjesama izašlo je rasuto po raznim časopisima i novinama, počevši od 1905. pa do pred rat 1941. Štampala je u časopisima „Srpska riječ“, „Ženski svijet“, „Gajret“, „Novi odjek“, „Budućnost“, „Politika“, itd.
Napisala je i dvije pripovijetke: „Posljednji osmijeh“ i drugu nedovršenu „Opklada“. Obje priče opisuju događaje iz Prvog svjetskog rata. Od njenog književnog rada ostalo je još nešto aforizama, članaka, pjesama, te se time završava književno stvaralaštvo Jelke Ostojić. Ova skromna žena, pisac u par svojih članaka izrazila je i nekoliko misli o ženskom pravu, o radu i njegovoj neodoljivoj snazi,o religiji, o vjeri u bolju budućnost, kao i o svojim unutrašnjim trenucima slabosti, bola, čežnje i radosti. Na panou se mogu vidjeti arhivski dokumenti iz fonda o Jelki Ostojić: njene pjesme u rukopisu i štampi.

Autori izložbe: Almira Alibašić i Elma Dervišbegović, Dizajn panoa: Velid Jerlagić

JU Historijski arhiv Sarajevo

JU Historijski arhiv Sarajevo

9.-17. juni 2025.

JU Historijski arhiv Sarajevo, JU Muzej Sarajeva

This work is licensed under a Creative Commons Attribution 4.0 International License (CC BY 4.0)

Bosanski jezik

Izložbeni pano

Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 2025.